Keratokonus
je najčešća degenerativna promjena rožnjače, koja se karakteriše neupalnim
progresivnim stanjivanjem rožnjače, koja dobija konusni oblik. Pogađa oko jednu
osobu na dvije hiljade stanovnika, a češći je kod muškaraca nego kod žena.
Pojavljuje se kod svih populacija širom svijeta, iako ga više ima u određenim
etničkim grupama.
Tačan uzrok
nastanka keratokonusa je još uvijek nepoznat, ali se smatra da je povezan s
lošom enzimskom aktivnošću unutar rožnjače. Utvrđena je i genetska
predispozicija obzirom da se češće javlja u porodicama u kojima je već
dijagnostikovan keratokonus. Progresija keratokonusa je brža kod pacijenata sa
Downovim sindromom. Smatra se da bolest obično zahvata oba oka, ali najčešće
jedno oko ima više izraženu progresiju bolesti. Obično najviše napreduje u
adolescentskoj dobi i potom se stabilizuje (iako nije pravilo).
Koji su
simptomi keratokonusa?
Osnovni
simptom keratokonusa je jednostrani pad vidne oštrine zbog progresivne miopije
i astigmatizma koji postaje iregularan. Glavni znaci su: centralno i
paracentralno istanjenje strome rožnjače (poprima konusni oblik).
Metode
liječenja keratokonusa
Liječenje
blagih i srednje teških slučajeva keratokonusa sastoji se u nošenju naočala i
polutvrdih ili pak tvrdih kontaktnih sočiva, uz redovno praćenje progresije
bolesti. Za progresivne oblike bolesti savjetuje se cross linking metoda.
Bolesnici koji dobro podnose sočiva često su zadovoljni svojim vidom, dok su
pacijenti sa uznapredovanim stadijumom keratokonusa, oni koji sočiva ne mogu nositi,
a vidna oštrina im je ispod 30%, te bolesnici s izraženim stanjenjem rožnjače
kandidati za hirurgiju rožnjače. Ako je došlo do dekompenzacije rožnjače i ona
je nepovratno izgubila svoju providnost, tada je perforativna transplantacija
rožnjače jedina metoda izbora za ove bolesnike. Najbolje tehnike koje se
koriste da dijagnostiku i praćenje toka bolesti su OCT-optička koherentna
tomografija prednjeg dijela oka i Pentacam- kompjuterizovana kornealna
topografija.
No comments:
Post a Comment